ZAJEDNICA AMATERSKIH
KULTURNO-UMJETNIČKIH UDRUGA
KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
ZAKUU KZŽ
Home O Zajednici Članice Zajednice Smotre Folklorna-tamburaška Vokalna glazba Puhački orkestri Kazališna-književna-likovna Dječje stvaralaštvo Kontakti Linkovi Dokumentacija Arhiva Grafički standardi Iz aktivnost članica PRESS
Djelatnosti:
Kulturno-umjetnički amaterizam u Krapinsko-zagorskoj županiji od 1995. do 2015. godine
        Danas gotovo da ne postoji jedinica lokalne samouprave diljem Krapinsko-zagorske županije gdje ne djeluje udruga čiji se osnovni ciljevi amaterskog stvaralaštva ogledaju kroz bogat program kulturno-umjetničkih aktivnosti. Krajem 1994. godine, u suradnji Odsjeka za kulturu Krapinsko-zagorske županije i dvadesetak voditelja entuzijasta postojećih kulturno-umjetničkih društava s tradicijom dugačkom i stotinjak godina, osniva se županijska Zajednica amaterskih kulturno-umjetničkih udruga. Okupljeni su na osnivačkoj skupštini donijeli Statut, odredili ime i sjedište, izglasali program rada i izabrali prvi Izvršni odbor kao glavno izvršno tijelo Zajednice.
Svojevrsna mreža dotičnih udruga Županije formirala se radi: osiguranja što stabilnijeg izvora financiranja i raspodjele sredstva (iz državnog proračuna, proračuna Županije, gradova i općina, donacije, sponzorstva, članarine, itd.) za realizaciju projekata i tekućeg programa, korištenja adekvatnog prostora za nesmetano obavljanje djelatnosti, koordinacije novoformiranih udruga, razvijanja nakladničke djelatnosti, povezivanja na regionalnoj i nacionalnoj razini, udruženog sudjelovanja na međužupanijskim smotrama i državnim natjecanjima, poticanja međunarodne kulturne suradnje, te općenito rješavanja zajedničke problematike sukladno Zakonu.

Vrijedi istaknuti da Zajednica na temelju osmišljenog programa djelovanja također organizira brojne smotre i susrete unutar Krapinsko-zagorske županije: Smotru dramskih amatera, Smotru limene glazbe, Smotru zborova, Smotru malih vokalnih sastava, Smotru folklora, Smotru dječjeg stvaralaštva, Smotru tamburaških orkestara, itd. Od osnutka Zajednice njene članice kontinuirano sudjeluju i u radu Saveza udruga Hrvatskog sabora kulture, „krovnoj organizaciji kulturno-umjetničkog amaterizma u Republici Hrvatskoj“. Ovisno o vrsti i kvaliteti kulturno-umjetničkog izraza, te znanju, iskustvu, afinitetu i vještinama, voditelji i članovi amaterskih udruga upućuju se na seminare za stručno usavršavanje i osposobljavanje. Rezultati predanog rada i zalaganja dotičnih zaljubljenika u dramsko stvaralaštvo, glazbu ili folklor očituju se u dodijeljenim priznanjima, diplomama, zahvalnicama, poveljama, te sve učestalijim međunarodnim gostovanjima i predstavljanjima Hrvatskog zagorja na uglednim svjetskim festivalima amaterskog stvaralaštva.
Danas na području Krapinsko-zagorske županije (kao članovi ZAKUU-a), unatoč skromnijim donacijama iz proračuna izdvojenih u sklopu programa javnih potreba u obrazovanju, kulturi, športu i tehničkoj kulturi, egzistira 75 kulturno-umjetničkih društava s 5500 članova. Vrednovati radove ovih samostalnih, neprofitnih i amaterskih udruga kao diletantske ili nekompetentne, značilo bi da ih dotični gledatelj, slušatelj ili kritičar razumijeva tek u ograničenoj, suženoj vizuri. Ako na površinskoj razini tražimo isključivo nedostatke ili manjak iskustva, zapravo zaboravljamo da amaterski stvaralački odnos spram života često predstavlja upravo ključnu stepenicu u otkrivanju ili razvoju afiniteta za profesionalno bavljenje umjetnošću.
Pojedinačno kulturno-umjetničko društvo obično okuplja nekoliko različitih sekcija: folklornu, kazališnu i ritmičko-plesnu skupinu, mješoviti, dječji i ženski zbor, harmonikaše, tamburaški orkestar i vokalne sastave, mažoretkinje, likovni izričaj i limenu glazbu. Iz tog razloga varira i raspon djelatnosti dotične udruge. Međutim, aktivnosti možemo sažeti na sljedeće: očuvanje tradicijskih i umjetničkih obrta, njegovanje kajkavskog jezičnog izraza, pjevanje prigodnih narodnih napjeva, rekonstrukcija i dramatizacija „zaboravljenih“ običaja i plesova (npr. zagorska svadba, košenje trave, Martinje – krštenje mošta, „belatva“ – čišćenje kukuruza, „čehatva“ – spremanje perja, itd.), izložbe i revije narodnih nošnji. Uz bogatu tradiciju limene glazbe, nezaobilazne su i amaterske kazališne izvedbe, osobito stoga što tekst često nastaje suradnjom članova udruge ili se adaptira tekst iz kajkavske književne riznice. Uloga kulturno-umjetničkog društva u lokalnoj zajednici očituje se i kroz čin ustupanja prostora za provođenje aktivnosti ili vježbanje, a od strane srednjih škola, Pučkih otvorenih učilišta, domova umirovljenika ili dobrovoljnih vatrogasnih društava.
Osim funkcije očuvanja i promocije nematerijalne kulturne baštine i umjetničkog stvaralaštva, ove amaterske udruge također organiziraju raznovrsne edukacije, seminare, putovanja, humanitarne aktivnosti. Drugačije rečeno, ispunjavaju funkciju korištenja slobodnog vremena, rekreacije, solidarnosti i komunikacije članova. Tijekom gostovanja na općinskim manifestacijama ili na međunarodnom predstavljanju Županije istovremeno se uspostavljaju prijateljstva, stručni kontakti, ugovaraju uzvratni nastupi, traže partneri za nove projekte i artikuliraju nove spoznaje. Ovdje tehnologiji, također, možemo pripisati značajnu ulogu i to za održavanje elektroničke komunikacije između udruga i zainteresirane javnosti, dostupnost informacija na internetskim stranicama o razvoju, natjecanjima, programu ili manifestacijama, te kao elektronički medij za vizualno bilježenje događanja i besplatno dijeljenje sadržaja.
Budući da se kulturno-umjetnički amaterizam sve češće javlja kao čimbenik razvoja kulturnog turizma, osobito kao svojevrsni „brend“ na lokalnoj razini, štoviše, i kao prepoznatljiv simbol kulturnog identiteta Republike Hrvatske na globalnoj, multikulturalnoj pozornici, nezaobilazno ga vrijedi valorizirati i uvrstiti u izradu strategije kulturne politike, od lokalnog do nacionalnog nivoa upravljanja. Neopterećenost amaterskih kulturno-umjetničkih društava komercijalnim uspjehom, u smislu gomilanja profita, a osim razumljive zabrinutosti za vlastitu opstojnost i redoviti rad, orijentira njihovo stvaralaštvo na percepciju kulture i umjetnosti kao javnog dobra, dijeljenog i dostupnog. Bez tendencije ka elitizmu ili pak hermetički zatvorenim, singularnim i autonomnim estetičkim strukturama kakve su značajne, primjerice, za modernu umjetnost. Isto bi tako, dakle, bilo nerazumno tvrditi da u svakom ostvarenju kulturno-umjetničkog amaterizma nailazimo na visok stupanj kvalitete i u sadržaju i u izrazu; radije, vrijedi afirmirati zadovoljeni kriterij osnovnih sposobnosti, stručnosti, zabave, didaktičnosti sadržaja, univerzalne smislenosti, ili zajednički interes za očuvanje i promociju tradicije i kulturne baštine, naslijeđa, povijesti.

Zašto su kulturno-umjetnička društva važna za lokalne zajednice uvelike se reflektira kroz težnju za očuvanjem „duha minulih vremena“ i revitalizacijom „autohtonog i zaboravljenog“ načina života (od gastronomije, rukotvorina, jezika, običaja do nošnji). Organizirane smotre folklora, županijske ili državne, nastaju upravo iz amaterskog zanosa, „ljubavi prema tradiciji i zavičaju, iz želje za druženjem i razmjenom iskustava“. Iz pozicije očuvanja nematerijalne kulturne baštine i vrednovanja kulturne raznolikosti, njihovo se stvaralaštvo transformira u neiscrpnu građu otvorenu za etnološka i kulturno antropološka istraživanja. Uronjeni u lokalni kontekst diljem Županije, artefakti tradicijske kulture reprezentiraju „nataložene“ ili naslijeđene spoznaje o suživotu ljudi i kolektivnoj svijesti zajednice, svjedoče o kulturno povijesnom razvoju određenog kraja. No, ipak valorizirani selektivno. Naime, zabilježene pripovijesti ili rekonstrukcija običaja iz razgovora sa živim kazivačima (prijenos znanja) služe amaterskim kulturno-umjetničkim društvima za istraživanje, ali i vlastitu (autorsku) konstrukciju identiteta „izvorno“ Zagorsko.
                                                                                                                                                              Autor teksta: B. Dolenc
Pravno ustrojbeni oblik: UDRUGA VIŠE RAZINE, oznaka 20; Šifra djelatnosti NKD 2007: 9499; Matični broj u RU: 00918202; RNO: 0170632; OIB: 97039369786
Osoba za zastupanje: Predsjednik zajednice Boris-Roman Blažinić, GSM 098 523 971
O Zajednici